Pravni okvir upravljanja zgradom
Novi Zakon uspostavio je zajednicu suvlasnika kao pravnu osobu. Ona nastaje upisom u Registar zajednica suvlasnika, ima OIB i nastupa u pravnom prometu radi upravljanja i održavanja zgrade. Može sklapati ugovore, stjecati prava i obveze, tužiti i biti tužena.
Temeljni akti upravljanja su:
Odluke se donose propisanom većinom suvlasničkih dijelova odnosno vrijednosne površine. Jednotrećinska većina potrebna je za određene nužne poslove; natpolovična za redovito upravljanje, izbor predstavnika i upravitelja te brojne druge odluke; dvotrećinska za poslove poput kratkoročnog najma uz dodatne suglasnosti neposrednih susjeda; kvalificirana većina veća od 80 posto za odluke s najvećim utjecajem na vlasnička prava, kada je tako propisano.
Upravitelj ili posebno ovlašteni opunomoćenik zastupa zajednicu pred sudovima, javnopravnim tijelima i drugim nadležnim tijelima. Pravni poslovi uključuju naplatu pričuve, naknadu štete, sporove s izvođačima i osiguravateljima, zaštitu zajedničkih dijelova, provedbu kućnog reda, ugovaranje radova i usluga te usklađivanje s propisima o gradnji, zaštiti od požara, osobnim podacima i drugim posebnim područjima.
Stari međuvlasnički ugovori i ugovori o upravljanju vrijede najdulje do isteka dvije godine od stupanja Zakona na snagu, odnosno do 1. siječnja 2027., pa ih je potrebno pravodobno uskladiti i zamijeniti novima.
Pravna osnova: članci 7.–17., 36.–40., 47.–55. i 61. Zakona.