UČITAVANJE

Pitanja i odgovori

Ažurirano 26. srpnja 2026.

Upravljanje i održavanje zgrada

Pravodobna i jasna informacija temelj je odgovornog upravljanja zgradom. Kako bismo suvlasnicima i korisnicima zgrada olakšali snalaženje, na jednom smo mjestu prikupili kratke odgovore na najčešća pitanja o upravljanju, održavanju, zajedničkoj pričuvi, odlučivanju, radovima, kućnom redu te pravima i obvezama svih sudionika.

Odgovori su usklađeni sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada (NN 152/24 i NN 47/26 – ispravak) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025., Pravilnikom o kućnom redu u zgradama (NN 86/25) i drugim povezanim propisima. Kliknite na pitanje koje Vas zanima kako biste otvorili kratak i jasan odgovor.

Važna napomena: Informacije su općeg i informativnog karaktera. Odgovor u konkretnom slučaju može ovisiti o zemljišnoknjižnom stanju, međuvlasničkom ugovoru, ugovoru o upravljanju, odlukama suvlasnika, projektnoj i drugoj dokumentaciji te važećim posebnim propisima.

 

1. Upravljanje zgradom, suvlasnici i upravitelj

Upravljanje zgradom obuhvaća organiziranje i provedbu poslova kojima se zgrada održava sigurnom, funkcionalnom i podobnom za uporabu. To uključuje održavanje zajedničkih dijelova, financijsko poslovanje zgrade, vođenje evidencija, ugovaranje radova i usluga, osiguranje, hitne intervencije, izvještavanje suvlasnika te provedbu njihovih valjano donesenih odluka.
Zakon se primjenjuje na višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade te blokovske garaže. Za zgrade koje nisu obuhvaćene Zakonom primjenjuju se propisi o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Odluke donose suvlasnici propisanom većinom. Predstavnik suvlasnika koordinira rad zajednice i suradnju s upraviteljem, dok upravitelj provodi valjane odluke te obavlja zakonske i ugovorene poslove upravljanja.
Zajednicu suvlasnika čine svi vlasnici posebnih dijelova zgrade. Upisom u Registar zajednica suvlasnika ona stječe pravnu osobnost i OIB te može stjecati prava i obveze, sklapati ugovore, tužiti i biti tužena u poslovima upravljanja i održavanja zgrade.
Upravitelj upravlja zgradom u ime i za račun suvlasnika, u granicama Zakona, međuvlasničkog ugovora, ugovora o upravljanju i odluka suvlasnika. Vodi odvojeni račun zgrade, organizira održavanje i hitne intervencije, priprema programe i izvještaje, vodi evidencije, ugovara osiguranje i obavlja druge propisane poslove.
Predstavnik zastupa suvlasnike u poslovima upravljanja i održavanja, saziva i vodi sastanke, surađuje s upraviteljem na programima održavanja, dostavlja odluke i podatke te nadzire izvršavanje ugovorenih obveza upravitelja. Najmanje jednom godišnje suvlasnicima podnosi kratak izvještaj o svom radu.
Predstavnik ne može sam donositi odluke koje pripadaju suvlasnicima. Međuvlasničkim ugovorom može mu se izričito dopustiti namjensko raspolaganje iznosom do najviše 2.000,00 eura po pojedinom poslu. Za hitne popravke primjenjuju se posebne zakonske ovlasti upravitelja.
Međuvlasničkim ugovorom suvlasnici uređuju svoja prava, obveze i međusobne odnose, način prikupljanja i korištenja pričuve, korištenje zajedničkih dijelova, kućni red, ovlasti predstavnika i druga pitanja važna za zgradu. Ugovor je sklopljen kada ga potpiše natpolovična većina suvlasnika, ako Zakon za pojedino pitanje ne propisuje drukčije.
Ugovorom o upravljanju suvlasnici, zastupani po predstavniku, povjeravaju poslove upravljanja izabranom upravitelju. Postojeći međuvlasnički ugovori i ugovori o upravljanju moraju se uskladiti s novim Zakonom najkasnije do isteka 2026. godine.

 

2. Odluke, većine i sastanci suvlasnika

Većina se u pravilu računa prema suvlasničkim dijelovima upisanima u zemljišne knjige. Ako suvlasnički dijelovi nisu određeni, računa se prema ukupnoj vrijednosnoj površini zgrade. Ne odlučuje se samo prema broju stanova ili broju nazočnih osoba.
Natpolovična većina znači više od 50 % ukupnih suvlasničkih dijelova odnosno više od 50 % ukupne vrijednosne površine zgrade, ovisno o načinu na koji se za zgradu utvrđuje većina.
Natpolovičnom većinom donose se, među ostalim, odluke o izboru predstavnika i upravitelja, programima održavanja, godišnjem izvještaju, visini pričuve, osiguranju, energetskoj obnovi, pročelju, dizalu, punionicama za električna vozila, kreditu, načinu korištenja zajedničkih dijelova i najmu zajedničkih dijelova do jedne godine.
Kvalificirana većina znači više od 80 % ukupnih suvlasničkih dijelova odnosno vrijednosne površine. Potrebna je, primjerice, za investicijsko održavanje koje prelazi okvire redovitog održavanja, određene prenamjene zajedničkih dijelova, dogradnju ili nadogradnju, najam zajedničkog dijela dulji od jedne godine i određeno osnivanje založnog prava.
Ne. Novi Zakon za velik broj odluka izričito propisuje natpolovičnu, dvotrećinsku, kvalificiranu ili drugu posebnu većinu. Suglasnost svih suvlasnika potrebna je samo kada to izričito proizlazi iz Zakona, drugog propisa ili valjanog ugovornog uređenja, primjerice kod određenih drukčijih ključeva raspodjele troškova.
Sastanak suvlasnika mora se održati najmanje jednom godišnje. Na njemu se posebno raspravlja o godišnjem izvještaju, programu održavanja za iduću godinu, višegodišnjem programu i drugim važnim pitanjima upravljanja zgradom.
Poziv se dostavlja najmanje pet dana prije sastanka, na dogovoreni pisani ili elektronički način, uz obveznu objavu na oglasnoj ploči zgrade. Poziv mora sadržavati podatke o sazivatelju, mjestu, vremenu i načinu održavanja te dnevni red.
Može. Kada se sastanak ne može održati s potrebnom većinom, suglasnost se može prikupiti potpisima na napisanoj odluci ili elektroničkom poštom uz odgovarajući dokaz identiteta, odnosno kvalificirani elektronički potpis. Tako donesena odluka obvezuje sve suvlasnike.
Ako propisana većina nije prikupljena, odluka nije valjano donesena. Iznimka su hitni popravci, kod kojih upravitelj mora odmah postupati, te nužni popravci za koje Zakon, uz nalaz stručne osobe, dopušta odlučivanje s više od jedne trećine suvlasničkih dijelova odnosno vrijednosne površine.

 

3. Zajednička pričuva i raspodjela troškova

Zajednička pričuva su namjenska novčana sredstva za održavanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade te za upravljanje zgradom. Uplaćuje se mjesečno na poseban račun zgrade i odvojena je od imovine upravitelja i pojedinih suvlasnika.
Zakonski minimum godišnje iznosi 0,54 % etalonske cijene građenja po četvornome metru vrijednosne površine. Prema trenutno objavljenoj etalonskoj cijeni za primjenu u drugim propisima od 796,34 eura/m², minimalna mjesečna pričuva iznosi približno 0,36 eura/m². Iznos se mijenja ako Ministarstvo objavi novu etalonsku cijenu.
Pričuva se obračunava prema vrijednosnoj površini posebnog dijela i njegovih pripadaka odnosno prema suvlasničkom dijelu upisanom u zemljišne knjige. Konkretan mjesečni iznos ovisi o površini, usvojenoj visini pričuve i eventualno dopuštenom posebnom ključu raspodjele.
Pričuva se može povećati radi usklađenja sa zakonskim minimumom, pokrića redovitih troškova, osiguranja, hitnih i nužnih popravaka, planiranih radova, otplate kredita ili drugih obveza predviđenih godišnjim ili višegodišnjim programom održavanja.
Ne. Plaćanje zajedničke pričuve zakonska je obveza. Ako je odluka o visini pričuve donesena propisanom većinom, ona obvezuje sve suvlasnike, neovisno o tome jesu li glasali za nju. Eventualni prigovor ne odgađa obvezu plaćanja.
Pričuva se koristi za redovito održavanje, hitne i nužne popravke, poboljšice, investicijsko održavanje, osiguranje, naknadu upravitelju i predstavniku, zajedničku potrošnju, otplatu kredita, pravne i upravne postupke te druge troškove povezane s upravljanjem i održavanjem zgrade.
Zajedničke dijelove zgrade održavaju svi suvlasnici razmjerno svojim udjelima, neovisno o tome koristi li ih pojedini suvlasnik svakodnevno. To se, primjerice, odnosi na krov, pročelje, nosivu konstrukciju, zajedničke instalacije i dimnjake, osim ako je za određeni trošak valjano utvrđen drukčiji ključ raspodjele.
Može, ali samo pod uvjetima propisanima Zakonom. Za uređaje koji nisu jednako korisni svima većina može utvrditi drukčiji ključ, dok je za druge promjene u pravilu potrebna pisana suglasnost svih. Međuvlasničkim ugovorom može se za određene poslovne prostore, kratkoročni najam ili najam većem broju osoba odrediti dvostruka pričuva, uz zakonske iznimke.
Ako program nije donesen, suvlasnici su prema Zakonu dužni uplaćivati pričuvu u peterostrukom iznosu posljednje usvojene pričuve, pri čemu ni taj posljednji iznos ne smije biti manji od zakonskog minimuma.

 

4. Održavanje, popravci i izvođenje radova

Zajednički dijelovi u pravilu uključuju nosivu konstrukciju, krov i pokrov, pročelje, stubišta i hodnike, dizala, dimnjake i ventilacijske kanale, hidrante i protupožarne sustave, zajedničke vodovodne, kanalizacijske, plinske i električne instalacije te druge dijelove i uređaje koji služe zgradi kao cjelini.
Redovito održavanje obuhvaća preglede, servise, ispitivanja ispravnosti, čišćenje, bojanje, manje popravke i zamjene dotrajalih dijelova, kao i druge aktivnosti potrebne da zajednički dijelovi i uređaji ostanu sigurni i uporabivi.
Hitan popravak je intervencija kojom se u najkraćem roku uklanja ili stavlja pod kontrolu opasnost za život, zdravlje ili imovinu odnosno ugroženost osnovnih životnih uvjeta. Primjeri su puknuće vode ili kanalizacije, kvar plina ili struje, prodor vode kroz krov, oštećenje dimnjaka, kvar dizala, narušena stabilnost ili otpadanje dijelova pročelja.
Nužnim popravkom trajno se uklanja uzrok opasnosti ili ugroženosti, primjerice sanacijom krova, nosivih dijelova, pročelja, zajedničkih instalacija, dimnjaka, izolacije ili klizišta. Za nalaz stručne osobe i nužan popravak potrebna je suglasnost suvlasnika s više od jedne trećine ukupnih udjela odnosno vrijednosne površine.
Može i mora kada je potrebno spriječiti opasnost ili veću štetu. Upravitelj mora osigurati mogućnost hitnog postupanja 24 sata dnevno tijekom cijele godine te, u pravilu, osigurati hitan popravak najkasnije u roku od tri sata od prijave, osim ako objektivne okolnosti to ne dopuštaju.
Takva dokumentacija omogućuje točno utvrđivanje uzroka problema, opsega i tehnologije radova, potrebnih dozvola, sigurnosnih uvjeta i očekivanog troška. Bez stručne podloge nije moguće odgovorno ugovoriti, nadzirati i obračunati zahtjevnije radove.
Izvođač se bira u skladu s vrstom radova, programom održavanja, odlukom suvlasnika i ovlastima predstavnika. Za radove i druge poslove održavanja vrijedne više od 2.500,00 eura upravitelj mora zatražiti najmanje tri neovisne i usporedive ponude.
Da, kada je ulaz potreban radi održavanja zajedničkih dijelova ili otklanjanja kvara koji uzrokuje ili može uzrokovati štetu drugim dijelovima zgrade. Suvlasnik mora omogućiti i izvođenje hitnih radova te radova za koje postoji potrebna dokumentacija i valjana odluka zajednice suvlasnika.
Vlasnik je dužan održavati svoj poseban dio tako da ne nastaje šteta zajedničkim ili drugim posebnim dijelovima. Ako nakon poziva upravitelja ne ukloni uzrok u propisanom roku, upravitelj može organizirati radove na njegov trošak, a u hitnom slučaju može postupiti odmah radi zaštite zgrade i drugih korisnika.

 

5. Kućni red i korištenje zgrade

Prema općim pravilima kućnog reda, radnim danom kućni mir traje od 15 do 17 sati te od 22 do 7 sati, a vikendom i blagdanom od 13 do 17 sati te od 22 do 9 sati. Suvlasnici natpolovičnom većinom mogu donijeti posebna pravila za svoju zgradu.
Osim hitnih popravaka, radovi su dopušteni radnim danom od 8 do 20 sati, a subotom od 9 do 19 sati. Nedjeljom, praznikom i blagdanom radovi nisu dopušteni. Druge korisnike treba obavijestiti o vrsti, početku i očekivanom trajanju radova najmanje dva dana unaprijed.
U pravilu ne, osobito ako ometaju prolaz, predstavljaju požarni rizik ili narušavaju urednost. Bicikli i romobili mogu se ostavljati samo na unaprijed određenim mjestima uz odluku natpolovične većine, slobodan prolaz od najmanje 1,25 metara i poštovanje protupožarnih pravila i pristupačnosti.
Kućni ljubimci dopušteni su u posebnim dijelovima uz poštovanje propisa i međuvlasničkog ugovora. Vlasnik mora održavati čistoću i spriječiti uznemiravanje drugih korisnika, a ljubimci se ne smiju ostavljati bez nadzora u zajedničkim dijelovima zgrade.
Za novi kratkoročni najam potrebna je prethodna pisana suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika, uz obveznu suglasnost svih neposrednih susjeda čiji zid, pod ili strop graniči sa stanom. Vlasnici stanova koji su se za kratkoročni najam koristili već 1. siječnja 2025. dužni su potrebne suglasnosti prikupiti u prijelaznom roku od pet godina
Za smještaj više od četiri punoljetne osobe koje nisu povezane propisanim stupnjem srodstva potrebna je prethodna pisana suglasnost dvotrećinske većine i svih neposrednih susjeda. Za takav najam koji je postojao 1. siječnja 2025. prijelazni rok za pribavljanje suglasnosti istekao je početkom 2026. godine.
U stanu se mogu obavljati registrirane tihe i mirne djelatnosti. Za druge djelatnosti potrebna je odgovarajuća promjena namjene, suglasnost dvotrećinske većine i suglasnost svih neposrednih susjeda. Nitko nije dužan trpjeti prekomjernu buku, vibracije ili druge nedopuštene smetnje.
U stanu se mogu obavljati registrirane tihe i mirne djelatnosti. Za druge djelatnosti potrebna je odgovarajuća promjena namjene, suglasnost dvotrećinske većine i suglasnost svih neposrednih susjeda. Nitko nije dužan trpjeti prekomjernu buku, vibracije ili druge nedopuštene smetnje.
Ne bez prethodno uređenih tehničkih, sigurnosnih i financijskih uvjeta. Potrebno je provjeriti kapacitet instalacije, protupožarne mjere, trasu priključka, način mjerenja i plaćanja potrošnje te pribaviti odluku suvlasnika kada se koriste zajednički dijelovi, instalacije ili zemljište zgrade.

 

6. Registri, podaci, dokumentacija i komunikacija

Registar sadrži podatke o zajednici, zgradi, posebnim dijelovima, suvlasnicima, obveznicima pričuve, površinama, upravitelju i predstavniku. Zahtjev elektronički podnosi upravitelj, a upisom zajednica suvlasnika stječe pravnu osobnost i OIB.
Upravitelju i predstavniku treba dostaviti vjerodostojnu dokumentaciju, primjerice zemljišnoknjižni izvadak, kupoprodajni ugovor, rješenje o nasljeđivanju, etažni elaborat ili nalaz ovlaštene osobe. Suvlasnik je promjenu vlasništva dužan prijaviti u roku od 30 dana, a određene druge promjene, poput najmoprimca ili namjene, u roku od 15 dana.
Zahtjev treba podnijeti pisanim putem i jasno navesti tražene isprave. Upravitelj je na zahtjev suvlasnika dužan omogućiti uvid i dostavu dokumenata na kojima se temelji godišnji izvještaj i drugih dokumenata o upravljanju zgradom u roku od 15 dana, uz poštovanje pravila zaštite osobnih podataka.
Upravitelj je dužan putem predstavnika suvlasnika do veljače tekuće godine dostaviti godišnji izvještaj za prethodnu godinu. Izvještaj mora sadržavati pregled pojedinačnih prihoda i rashoda pričuve te druge zakonom propisane podatke.
Radi brže obrade navedite adresu zgrade, ime i prezime, oznaku stana ili poslovnog prostora, kratak opis pitanja, raspoložive fotografije ili dokumente te kontakt telefon i e-mail. Odgovor možemo dostaviti na hrvatskom, talijanskom ili u dvojezičnom obliku. Složeniji upiti mogu zahtijevati pregled dokumentacije, očevid ili mišljenje stručne osobe.

 

Službeni izvori

Za provjeru i buduća ažuriranja sadržaja koristiti službene objave na sljedećim poveznicama:
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada – NN 152/24
Ispravak Zakona – NN 47/26
Pravilnik o kućnom redu – NN 86/25
Etalonska cijena građenja – NN 106/25
Ministarstvo: upravljanje i održavanje zgrada
Državna geodetska uprava: registri zgrada i upravitelja